Ugljikohidrati: imunološki saveznik sportaša?

S obzirom na dolazak ljeta i sezonu redukcijskih dijeta, nije teško pretpostaviti da će se ugljikohidrati ponovno naći na crnoj listi. Ipak, u ovom se članku, za promjenu, neću baviti njihovom ulogom u pokrivanju energetskih potreba, već prebacujem fokus na njihovu manje poznatu, a često zanemarenu – imunomodulatornu funkciju, osobito važnu kod amaterskih i profesionalnih sportaša.

Direktna povezanost ugljikohidrata i imunološkog sustava

Znamo da je dostupnost svih makro- i mikronutrijenata ključna za pravilno funkcioniranje organizma, stoga ne čudi da manjak bilo kojeg od njih može narušiti brojne fiziološke procese. Kada govorimo o imunosnom sustavu, mnogi od tih procesa uključuju proliferaciju stanica i sintezu važnih proteinskih komponenti poput citokina i specifičnih antitijela [1]. Jednom sintetizirane, imunosne stanice poput limfocita, neutrofila i makrofaga zahtijevaju značajne količine energije, koje se prvenstveno crpe iz ugljikohidrata, točnije – glukoze [2,3].

Intenzivni treninzi u kombinaciji s negativnom energetskom ravnotežom (čitaj: manjkom ugljikohidrata) mogu ozbiljno narušiti funkciju imunosnog sustava, stvarajući idealnu podlogu za razvoj različitih infekcija [4].

Što kažu studije?

U nekoliko je studija utvrđeno da su brojnost i cirkulacija imunosnih stanica kod sportaša povezane s razinom unosa ugljikohidrata.

Primjerice, omjer neutrofila i limfocita – dobar pokazatelj stresa izazvanog intenzivnim treninzima – pokazuje više vrijednosti u stanjima upale. Taj je omjer bio značajno niži (što upućuje na nižu razinu upale) nakon dva sata bicikliranja pri intenzitetu od 60% VO₂ max, kada je tijekom aktivnosti konzumirana 6%-tna otopina ugljikohidrata, u usporedbi s placebom [1,2].

Također, proliferacija limfocita bila je znatno niža 24 sata nakon 90-minutnog visokointenzivnog treninga kod ispitanika koji su konzumirali placebo napitak (bez ugljikohidrata), u odnosu na one koji su uzimali ugljikohidrate prije, tijekom i nakon treninga [2]. Slično tome, sinteza IFN-γ – jednog od ključnih citokina antivirusne obrane – bila je značajno smanjena nakon dva i pol sata intenzivnog bicikliranja ako je konzumirana placebo otopina, umjesto one koja je sadržavala ugljikohidrate [2].

Indirektna povezanost ugljikohidrata i imunološkog sustava preko razine stresa, odnosno kortizola

Disfunkcija imunosnog sustava nakon treninga može se javiti i kao posljedica povišenih razina hormona stresa poput kortizola, adrenalina i epinefrina. Značajno povišene razine kortizola u krvi zabilježene su nakon 60 minuta intenzivnog bicikliranja (70% VO₂ max) kod sportaša koji su nekoliko dana prije aktivnosti bili na dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata (oko 0,5 g/kg TM/dan), u usporedbi s onima koji su unosili visoke količine ugljikohidrata (oko 8 g/kg TM/dan) [2,5].

Slično istraživanje provedeno je među vrhunskim triatloncima, gdje se mjerila razina kortizola u slini nakon jednog sata trčanja pri intenzitetu 70% VO₂ max. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije grupe: jedna je konzumirala visoke količine ugljikohidrata (12 g/kg TM), dok je druga nastavila s uobičajenim prehrambenim navikama.

I ovdje su rezultati pokazali višu razinu kortizola u skupini s nižim unosom ugljikohidrata. Isto je istraživanje zabilježilo i znatno višu koncentraciju imunoglobulina A (IgA) u slini kod sportaša s visokim unosom ugljikohidrata [6]. Budući da slina osim IgA sadrži i druge antimikrobne tvari poput lizozima, njezina je uloga u očuvanju mukozne imunosti značajna – osobito s obzirom na to da su infekcije gornjih dišnih puteva među najčešće prijavljivanim kod sportaša [2].

Zašto je bitno sagledati cjelokupnu prehranu sportaša?

Iako istraživanja u velikoj mjeri podržavaju veći unos ugljikohidrata, bilo bi neodgovorno proglasiti nisku razinu unosa jedinim krivcem za eventualne imunološke disfunkcije kod sportaša. U mnogim slučajevima, do narušavanja imuniteta može doći neovisno o unosu ovog makronutrijenta. Stoga je važno pristupati prehrani sportaša kroz sinergiju svih prehrambenih komponenti i njihovih potencijalnih utjecaja na imunosni sustav.

Preporuka NAMED Sport tima – Kako dobiti 6%-tnu otopinu ugljikohidrata u bidon od 500 mL?

 U bidon do 500 mL pomiješati 400 mL vode, 20 g (1 serviranje) HydraFit> te nadopuniti sa 100 mL voćnog soka kako bi se došlo do ciljanih 30ak grama ugljikohidrata u 500 mL tekućine.

Zaključak

Na kraju, svrha ovog članka nije glorificirati ugljikohidrate, niti nametnuti univerzalnu preporuku visokog unosa. Cilj je bio ukazati na jednu manje poznatu ulogu tog makronutrijenta, osobito u kontekstu sportaša, među kojima je njegova stigmatizacija – slično kao i u općoj populaciji – u posljednjim desetljećima znatno porasla.

Svaki je sportaš individua i njegov bi prehrambeni režim trebao biti prilagođen specifičnim zahtjevima sporta, imajući u vidu ne samo izvedbu, već i očuvanje zdravlja. Pravilno osmišljena prehrana, s uravnoteženim unosom svih makro- i mikronutrijenata, pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka, ključ je za ostvarenje oba cilja.

Autor članka: Luka Batur, mag. nutr

Izvor slike: https://www.facebook.com/share/196om7Xh4V/

Literatura

Literatura:
[1] Gleeson M., Bishop N. (2000) Modification of immune responses to exercise by carbohydrate,
glutamine and anti-oxidant supplements. Immunol. Cell Biol 78, 554-561.
[2] Jeukendrup A., Gleeson M. (2018) Sport nutrition, 3. izd., Human Kinetics, Champaign, str. 385-390.
[3] Maciver N.J., Jacobs S.R., Wieman H.L., Wofford J.A., Coloff J.L.,Rathmell J.C. (2008) Glucose metabolism in lymphocytes is a regulated process with significant effects on immune cell function and survival. J Leukoc Biol .84 (4), 949-957.

[4] Gunzer W., Konrad M., Pail E. (2012) Exercise-Induced Immunodepression in Endurance Athletes and Nutritional Intervention with Carbohydrate, Protein and Fat—What Is Possible, What Is Not? Nutrients 4 (9), 1187-1212.

[5] Mitchell J.B., Pizza F.X., Paquet A., Davis B.J., Forrest M.B., Braun W.A.(1998) Influence of carbohydrate status on immune responses before and after endurance exercise. J Appl Physiol 84 (6), 1917-1925.
[6] Costa R. J. S., Jones G. E., Lamb K. L., Coleman R., Williams J. H. H. (2005) The effects of a high carbohydrate diet on cortisol and salivary immunoglobulin A (s-IgA) during a period of increase exercise workload amongst Olympic and Ironman triathletes. Int J Sports Med 26(10), 880-885.